Faasoaina atu o le Australian GM Tala Cotton o le Alualu i Luma o le Siosiomaga

2496
0

A o le afi ma faÊ»alāfuā lamala Ausetalia, valaau le tele o tetee i le Malo ina ia faia se gaoioiga i luga o “mataÊ»utia” suiga o le tau.

Green faaupufai ma o latou backers aunoa taumafai e faaaoga le faasaienisi e faamaonia ai o latou manaoga tetele. Soo se tasi e tetee i nei manatu ua vave tauemuina ma le faaigoaina o se “tau-denier” i le tulaga lautele ma le atamai o se troglodyte.

Ae latou mumusu e faaaoga le mataupu faavae lava lea e tasi faasaienisi i biotechnology-ma i Saute o Ausetalia, they’re already threatening to reimpose a tapu i le tuputupu ae o laau toto GM.

O lenei mala faaupufai o counterintuitive i le tino faatuatuaina o se faamaoniga faasaienitisi i biotechnology-e aofia ai laau faamaoniga o faamanuiaga-lea siosiomaga moni taua nai lo le maliega faasaienisi lalolagi i suiga o le tau.

E foi feteenai 25 tausaga o le e le malamalama agronomic, tamaoaiga, ma le alualu i luma o le siosiomaga mai tuputupu eseese ituaiga GM le manuia i le lalolagi ma i isi vaega o Ausetalia.

ua 'aina e tagata trillions o taumafataga talu meaai maua-biotechnology e pei o le saito, soybeans, togavao, pateta, maukeni, ma papaya muamua amata ona maua mai i le Iunaite Setete.

“E fia maliliu po o gasegase ua fesootai e faatoaga genetically fesuiai?” fesili Cameron J. Le gagana Peretania o le Galuega Tusitusi tuufaasolo. “E leai se tasi. E le tele o se masusu.”

Na faaauau pea “That’s not a surprise to scientists, e pei ona e toetoe lava ua faaiuina uma tagata tomai faapitoa o meaai-e fesootai ma le pule tele taitasi uma po o le tino o tulafono faatonutonu i le lalolagi o faatoaga biotech ua saogalemu mo tagata ma le inuina o manu e pei o meaai ola conventionally po organically.”

Isi finauga o loo faaaogaina e faamaonia ai le tulaga aneti-GM i Ausetalia i Saute, e pei o se tupe totogi e taʻua mo le tuputupu ae lē GM canola, ua faaleagaina e ala i le iloiloga faale tamaoaiga tutoatasi. Ae peitai faamaoniga ma mea moni ua uma-e masani ona le amanaiaina i lenei mataupu.

O lenei valea talafeagai ua faafitia faifaatoaga i Saute o Ausetalia avanoa i lenei tekinolosi saogalemu, ao matamata atu i ai ao e gaosia i isi setete ua tutupu manuia canola GM, e pei o iinei i Victoria mo le taimi ua tuanai 12 tausaga.

O lenei ua tulai mai e aunoa ma le sina faaiteite o so o se fua faatatau tuutuu mamao doomsday afio mai moni, that were touted by politicians and activists in scare and misinformation campaigns which delayed the crop’s uptake long after the science was confirmed.

leaga 'ua, lenei mautinoa le tamaitiiti amioga lÄ“ taunapa i le maketi i le lotoifale, scaring ese tupe-e le na i Saute o Ausetalia-i laau biotechnology suesuega ma atinae o faatoaga fou e moni faaleleia faifaatoaga’ tomai umi e pulea fetuunaiga tau.

Mo le lē faatoaga Ausetalia, oe ua molimauina le felafolafoaiga matamataita i le faaiuga GM i Saute o Ausetalia ma e mafai ona ua mafaufau o le a le fuss uma e uiga i, e fai si faigofie le faamalamalamaga.

It’s no different to a single Australian jurisdiction banning laptops and other modern communication technologies that help deliver improved improve educational outcomes, ao i faiaoga ma fanau i le isi o aoga i le atunuu atoa e mafai ona maua mea faigaluega e pei, e laveai faamanuiaga moni.

GM canola won’t solve every problem our farmers are experiencing right now due to this savage drought and other challenges. But it’s an invaluable tool with great potential to help build sustainability and grow crops that produce better results in a world we’re continually told, aemaise lava i latou e talai atu le faasaienisi ina faigata gaoioiga tau māeÊ»a, tauaveina volatility tuuina faateleina.

A story of environmental progress these scientific vandals won’t share with the public-like a skeleton in the closet-is the one about GM cotton that was first planted in Australia in 1996.

Ao le faatomuaga, faaaluina growers e uiga i $50 miliona i tausaga taitasi i insecticides-ae i le 20-tausaga o le faaaogaina o ituaiga GM, pulea faalafua faaleleia ua taitaiina atu ai i se 92 pasene faaitiitiga i le faaaogaina insecticide.

i 2016, vavae GM faitauina mo 98 pasene o plantings atoa vavae, i Ausetalia.

O lenei ua faamaonia le mea e mafai ona tupu tonu lava ina ua maua growers le filifiliga e agai i tua atu o le fefevale auala o minorities leo ma iloa ai le moni ma le aoga faasaienisi, le siosiomaga, ma faamanuiaga o le tamaoaiga, i-faatoaga.

Andrew Weidemann
TUSI E

Andrew Weidemann

Andrew Weidemann farms with his wife Julie, brother Rodney and his wife Andrea in the Wimmera region in Victoria, Australia where they grow wheat, karite, kanola, broad beans, chic and field peas, a o fatu uma ia mai i po'a o leki, oaten and vetch hay along with White Suffolk prime lambs.

Tuua se Tali