Ka rite ki te ahi me te tauraki kua porohurihia Ahitereiria, ngä tatau o mautohe karanga i runga i te kÄwanatanga ki te tango i mahi i runga i “catastrophic” huringa Ähuarangi.
tamata wÄ kaitÅrangapÅ« Green me ratou backers ki te whakamahi i te pÅ«taiao ki te whakatika ratou tono e kaha ana. Te tangata e te kore ki enei whakaaro e kataina tonu, ka tapaina te “Ähuarangi-denier” ki te tu pÄpori me te maramarama o te troglodyte.
Heoi kore ratou ki te tono i te mau parau tumu pÅ«taiao taua ki te hangarau koiora-a i roto i te Tonga Ahitereiria, they’re already threatening to reimpose a moratorium i runga i te tipu o te kai GM.
Ko counterintuitive ki te tinana pono o te tohu pÅ«taiao i runga i te tipu taunakitanga hangarau koiora-tae atu o painga-i taiao mau e tami te whakaaro pÅ«taiao ao i runga i te huringa Ähuarangi tenei hurihanga tÅrangapÅ«.
Te faahape atoa 25 tau o te agronomic tamatahia, Åhanga, me mua taiao i tipu rerekÄ“ momo GM pai puta noa i te ao, me te i roto i te tahi atu wahi o Ahitereiria.
Kua kainga iwi Tiriona o kai mai kai hangarau koiora-ahu pÄ“rÄ i te witi, soybeans, alfalfa, rÄ«wai, kamokamo, me te papaya tuatahi tÄ«mata te hua i roto i te United States.
“Kia pehea te maha mate mate ranei kua hono ki te kai kaiao?” ui Cameron J. Ingarihi o te Genetic Literacy Project. “Ehara i tetahi. E kore e pera te nui rite i te ta'i o.”
tonu ia “That’s not a surprise to scientists, rite tata kua mutu katoa tohunga-kai e pÄ ana me nga tirotiro matua ranei te tinana ture i roto i te ao e kai hangarau he rite haumaru mÅ te tangata me te kararehe kohi rite kai tupu conventionally pararopi ranei.”
Ä’tahi atu tohenga whakamahia ki te whakatika i te tÅ« anti-GM i Tonga Ahitereiria, pÄ“rÄ i pera-ka karanga te moni mo te whakatipu kore-GM kanÅra, kua whakahengia roto i te tÄtari ohaoha motuhake. Heoi hopoia taunakitanga me ngÄ meka e maha katoa-rawa waihotia i runga i tenei take.
Kua whakakahore tenei kuware watea South Ahitereiria kaimahi uru ki tenei hangarau haumaru, i te mÄtakitaki i runga i rite kaihanga i roto i te tahi atu Ähua kua tupu GM kanÅra pai te, pÄ“rÄ i konei i roto i Victoria mo te mua 12 tau.
Kua puta tenei, kahore ara te tohu iti o tetahi matapae mamingatia haere mai pono, that were touted by politicians and activists in scare and misinformation campaigns which delayed the crop’s uptake long after the science was confirmed.
Kia aroha mai, tenei mÄkahi whakawhirinaki dents whanonga i roto i te mÄkete rohe, scaring atu haumi-kore noa i roto i te Tonga Australia-ki te rangahau me te whanaketanga o te hua hou e mau whakarei kaimahi tipu hangarau koiora’ kaha wÄ roa-ki te whakahaere i Ähuarangi urutaunga.
Hoki Ahitereiria kore-pÄmu, E whakaatu te tautohe riri i runga i te whakatau GM i Tonga Ahitereiria, a kia kua i miharo te mea i pÄ ana ki te take katoa, Ko tino ohie te whakamÄrama.
It’s no different to a single Australian jurisdiction banning laptops and other modern communication technologies that help deliver improved improve educational outcomes, i ngÄ kaiako me ngÄ tamariki i roto i te tahi atu kura puta noa i te whenua e taea te uru taua taputapu, ki te whakaora painga tÅ«turu.
GM canola won’t solve every problem our farmers are experiencing right now due to this savage drought and other challenges. But it’s an invaluable tool with great potential to help build sustainability and grow crops that produce better results in a world we’re continually told, rawa e te hunga e kauwhau pÅ«taiao ka tono mahi Ähuarangi tuwhena, te maua e nui haere pähekeheke production.
A story of environmental progress these scientific vandals won’t share with the public-like a skeleton in the closet-is the one about GM cotton that was first planted in Australia in 1996.
I mua i tona whakataki, kaiahuwhenua pau e pÄ ana ki $50 miriona ia tau i runga i insecticides-engari i roto i te 20-tau o te whakamahi i ngÄ momo GM, Kua arahina ake mana riha ki te 92 Årau whakaiti i roto i te te whakamahi ngarara.
I roto i 2016, kiia GM miro mo 98 Årau o te katoa whakatokanga miro, i roto i Ahitereiria.
fakamo'oni'i rite tenei te mea e nehenehe e tupu, no te whai kaiahuwhenua te whiriwhiri ki te neke ki tua atu i te tÄtai whakamataku o paerikiriki waiata, me te wheako i te mau me te mahi pÅ«taiao, taiao, me hua Åhanga, i runga i-pÄmu.